IZDVAJA

• Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što proglašena kulturnim dobrom – Integrativna Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što koju već tri i pol desetljeća neumorno promovira Drago Štambuk rješenjem Povjerenstva za nematerijalnu baštinu Ministarstva kulture RH proglašena je kulturnim dobrom i stavljena na Nacionalnu listu nematerijalne baštine.

Drago Štambuk

Time je životni projekt liječnika, pjesnika i diplomata Štambuka dobio dodatni legitimitet i institucionalnu potvrdu, što će nadam se pomoći očuvanju dijalekata, ali i pjesničke manifestacije. Naime, na temelju trojstvenosti hrvatskoga jezika, na kojoj je utemeljena zlatna formula, Štambuk je u rodnim Selcima na otoku Braču pokrenuo festival koji od 1991. okuplja ponajbolje hrvatske pjesnike dodjeljujući im nagradu Maslinov vijenac. Stihovi laureta (među kojima se nalaze Vesna Parun, Ivan Golub, Slavko Mihalić, Dragutin Tadijanović…) uklesuju se u bijeli brački mramor na Zid od poezije na selačkom trgu, (p)ostajući time trajno upisani u memoriju prostora.

• Domovina Mirjana Damaške – Mirjan Damaška bio je dugogodišnji profesor prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Sveučilištu Pennsylvania i Pravnom fakultetu Sveučilišta Yale (Yale Law School), gdje je stekao počasno zvanje profesora emeritusa te predavao do svoje 88. godine.

Bio je najmlađi redovni profesor zagrebačkog sveučilišta, dobitnik je niza priznanja, dva počasna doktorata, član međunarodne Akademije za komparativno pravo u Parizu i američke Akademije znanosti i umjetnosti u Bostonu. Ova autobiografska knjiga donosi zanimljiva sjećanja koje Damaška iznosi iskreno i bez zadrške, pišući jednako o uspjesima i neuspjesima, poslovnom i privatnom. Biografija za knjigu, život za autobiografiju, putokaz onima koji se pitaju trebaju li napisati vlastitu.

• Nagrada Divljim guskama – Izvrstan roman Julijane Adamović kojim je osvojila  čitatelje i kritiku te ušla u brojna finala književnih nagrada konačno je jednom i ovjenčan! U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti početkom prosinca uručena joj je Književna nagrada Stipana Bilića-Prcića koju dodjeljuje Zaklada HAZU. Pavao Pavličić, tajnik razreda za književnost, u obrazloženju nagrade naveo je da je roman nagradu zaslužio ponajprije kao snažna evokacija zbilje otprije nekoliko desetljeća, oslikavajući mračnu stranu djetinjstva kroz mješavinu strašnoga i lijepoga. 

• Zagrebački književni tjedan – Bogat književni tjedan nakon Pule nastavio se u Zagrebu. Uz predstavljanje spomenute knjige profesora Žmegača predstavljene su knjige dvoje ruskih autora. Tako je, osim u Orašaru, baletnom fenomenu s 14.000 prodanih ulaznica za izvedbe u prosincu i siječnju, koji se preselio i na zagrebačke ulice kao glavna tema Adventa, u ruskoj umjetnosti mogla uživati i književna publika. Na Frakturinoj tribini Razotkrivanje u Medijateci Francuskog instituta roman Granica zaborava 12. prosinca predstavio je Sergej Lebedev. Kako kaže izdavač, riječ je o romanu prvijencu kojim je autor dospio na listu deset najboljih romana The Wall Street Journala, a Lebedevu priskrbio usporedbe s nobelovcem Aleksandrom Solženjicinom. Der Spiegel piše o Lebedevljevu kolosalnom daru zapažanja, Frank­furter Allgemeine Zeitung kaže da je ljepota njegova jezika gotovo nepodnošljiva, a Karl Ove Knausgård piše da u Lebedevu ima nešto nepokorno, zbog čega ga podsjeća na životinju koja ne pušta ono u što je zarila zube. Nakon Pule u zagrebačkoj su Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića 13. prosinca predstavljene knjige Zulejha otvara oči i Volgina djeca, rado čitane autorice Guzel Jahine, obje u izdanju Hena coma i prijevodu Tanje Radmilo. Djela su joj prevedena na četrdesetak jezika, ekranizirana i adaptirana za kazalište, a neposredno pred dolazak u Hrvatsku osvojila je važnu nagradu Velika knjiga (Boljšaja knjiga).